Butelje vinaPrema kakvoći vina dijelimo na stolna, kvalitetna i vrhunska. Jasno je da treba težiti što većoj proizvodnji onih kvalitetnih i vrhunskih vina. Francuska i Italija se mogu pohvaliti da su u samom vrhu proizvodnje tih vina.
Ljubitelji vina kod raspoznavanja, osim boje, nekako najlakše dijele vina prema količini neprovrelog šećera u tom vinu. Pa tako razlikujemo suha vina (sa količinom neprovrelog šećera do 4 g/l), polusuha vina (4-12 g/l), poluslatka (12-50 g/l) i slatka (vina sa više od 50 g/l neprovrelog šećera).
U vinima je najzastupljenija vinska kiselina, a tu su još jabučna te mliječna i octena kiselina.
Kada govorimo o vinima ne može se izbjeći pojam predikatna vina. To su vina posebne kvalitete koja je postignuta određenim stupnjem prezrelosti grožda u posebnim uvjetima, kako berbe, tako i prerade. Razlikujemo kasne berbe (proizvodnja od prezrelog grožđa), izborne berbe (proizvodnja isključivo od posebno izabranog grožđa), izborne berbe bobica (proizvodnja od prezrelih, izabranih te plemenitim pljesnima napadnutih bobica), izborne berbe prosušenih bobica (proizvodnja od izabranih prosušenih bobica), te ledene berbe (od grožđa ubranog na temperaturi od najmanje -7°C te prerađenog u smrznutom stanju).
Razne sorte grožđa beru se i u raznim periodima vremena berbe kada one postižu svoj optimum, pa tako neke sorte beremo početkom rujna, neke krajem rujna, neke sredinom listopada, a naravno da kasne i ledene berbe ulaze i duboku u kraj godine.
Proizvedeno se vino treba čuvati u podrumima u kojima bi trebali vladati optimalni uvjeti.Temperatura takvih podruma trebala bi se kretati od 7 do 13°C.
Vrlo je bitan elemenat i temperatura na kojoj se poslužuje vino. Ta se temperatura također razlikuje prema pojedinim vrstama vina. Pjenušava vina se poslužuju na temperaturi od 6 do 10°C. Bijela, suha, polusuha te mlada crna vina na 8 do 12°C, dok se puna, jaka, crna vina te specijalna i slatka poslužuju na čak 15 do 17°C.
IN VINO VERITAS 1 IN VINO VERITAS 3

2 KOMENTARI

  1. […] Osobe koje piju vino ne samo da prosječno žive duže, nego najčešće ostaju mnogo duže mlađi i vitalniji, no kao i u svemu, tako i u vinu ipak treba biti umjeren, treba si znati odrediti svoje osobne granice, uvidjeti i spoznati koliko vaš organizam može podnijeti, odnosno gdje je ona granica do koje vino čini dobro vašem tijelu i duhu, a gdje se ta granica prelazi. Stoga uživajte u vinu, ali obazrivo. IN VINO VERITAS 1 IN VINO VERITAS 2 […]

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here