JajeČesto se susrećemo sa informacijom da su jaja zapravo svrstana na „crnu listu“ namirnica zbog sadržaja kolesterola, no posljednjih nekoliko godina im ipak zasluženo raste nutricionistički rejting.
Punih 14 godina je skupina znanstvenika sa Harvard School of Public Health provodila istraživanje, čiji su rezultati prikazali jaja u sasvim pozitivnom svjetlu. Naime, studija je provedena na 117.000 medicinskih sestara, te je dokazano da nema razlike u riziku od bolesti srca u ispitanica koje su jele prosječno jedno jaje tjedno i ispitanica koje su jele više od jednog jaja dnevno.

Zdravstveni aspekti konzumacije jaja

Jaja su bogata kolesterolom, pa treba pripaziti na ukupan dnevni unos kolesterola iz drugih izvora, no sadrže hranjive sastojke koji su ključni za dobro zdravlje i daju 20% potrebne dnevne doze vitamina D, te sadrže vitamin B12, selen i kolin (koji je ujedno i obnovitelj živaca). Konzumacija jaja nadoknađuje izgubljenu energiju, proljepšava kosu i nokte, te je koža zdravija. Poboljšavaju moždanu funkciju i pospješuju vid. Odavno je poznata činjenica da su jaja nutritivno vrijedna namirnica, s izuzetnim proteinskim profilom, a u prosjeku sadrže tek 70 kcal po komadu. I uopće ne sadrže mnogo masti! Korisna je informacija da bjelanjak uopće ne sadrži kolesterol.

Jaja u službi mršavljenja

Kao što je spomenuto, jaja sadrže vrlo malo kalorija, pa su idealni sastojak za one koji žele smršavjeti. To je namirnica koja utažuje glad gojaznih osoba učinkovitije od pekarskih proizvoda (u jednakom kalorijskom unosu). Britanska studija pokazala je da su gojazne žene koje su za zajutrak tijekom 2 mjeseca jele po 2 jaja izgubile 65 % više kilograma, a struk im se smanjio za 83 % više u usporedbi s onim ženama na dijeti koje su za zajutrak jele pecivo. Stoga su znanstvenici zaključili da su jaja pogodna dijetna hrana!
Još je ne tako davne 1979. godine i sama „čelična lady“ Margaret Thatcher bila na dvotjednoj dijeti u kojoj je tjedno konzumirala 28 jaja i zahvaljujući kojoj je uspjela izgubiti devet kilograma. Dijetu klinike Mayo koja ne smije trajati dulje od dva tjedna naručila je, jer je željela dobro izledati u trenutku izbora prve žene na čelu Velike Britanije.

I za kraj…

Povijest konzumiranja jaja stara je kao i povijest konzumiranja kokošjeg mesa. Čak je i ovdje teško odgovoriti «je li starija kokoš ili jaje?» Jaja su oduvijek bila simbol plodnosti, te su tako nerijetko i bila predmet vjerskog obožavanja.
I danas su jaja važan dio običaja različitih zemalja i kultura. Najpoznatija i najraširenija je priča o uskrsnom jajetu. Razlozi zbog kojih se jaje povezalo sa Uskrsom, su čini se i biološki i kulturološki. Naime, zimi kokoši nose vrlo malo jaja, zbog prirodnog procesa nešenja jaja. Oko Uskrsa, kada već započne proljeće, kokoši ponovo počinju nositi više jaja. Nadalje, kako su se jaja nekada smatrala luksuzom, tijekom Velikog posta (korizme) bila su zabranjena, te su kršćani trebali čekati Uskrs kako bi ih mogli jesti. Običaj bojanja jaja seže u daleku povijest i bio je običaj popularan u mnogim starim civilizacijama uključujući Egipat, Kinu, Grčku i Perziju.

3 KOMENTARI

  1. […] Jaja izmiješajte te dodajte vegetu. U tavicu stavite par kapi ulja, po želji, te kada se ulje ugrije dodajte luk koji ste očistili i narezali na sitne kockice. Kada postane staklast (pazite da ne zagori), dodajte strajbana jaja. Nemojte odmah početi miješati, već pričekajte da se polako zapeče donji dio, pa onda tek počnite lagano miješati da se i ostatak jaja ispeče. […]

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here