Ivanjska krijesnicaKukci koji svjetle ne postoje, na sreću, samo u tropskim krajevima. U drugoj polovici lipnja možemo ih vidjeti i u Hrvatskoj! Tople lipanjske večeri nezamislive su bez malih treperavih svjetala – to su krijesnice.
U našoj zemlji žive dvije vrste krijesnica: ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). Kod obiju vrsta samo mužjaci imaju krila i lete, a kod ivanjske krijesnice svjetli samo ženka.
Krijesnice(Lampyridae) su jedna od porodica u razredu kukaca kojoj pripada oko 2000 vrsta. Kod pojedinih vrsta svjetleće organe imaju samo ženke, a kod drugih i ženke i mužjaci. Mužjaci su uglavnom krilati, dok su ženke kod nekih vrsta bez krila i podsjećaju na ličinke. U tom slučaju su veće od mužjaka i mogu položiti više jajašca.
Zanimljivo je da se svjetleći signali odašilju radi prepoznavanja i pronalaženja mužjaka i ženki radi parenja. To je njihov “ljubavni zov”. Kod nekih ti signali samo trepere, kod drugih su stalni. Svaka vrsta ima svoj tipičan signal koji se od ostalih razlikuje po dužini i ritmu. Npr. kod sjevernoameričkog Photinus pyralis i mužjaci i ženke imaju svjetleće organe, a za prepoznavanje ključan je odgovor ženke s kašnjenjem od 2 sekunde. To je ujedno vrsta koja najjače svijetli. Kod nekih vrsta u Tajlandu i Maleziji, sve jedinke iste vrste u okolini sinhroniziraju svoje signale tako da čitavi nizovi grmlja ili stabala trepere u istom ritmu.
Sve vrste krijesnica emitiraju svjetlosne signale samo noću jer danju su preslabi da bi se vidjeli i tako privukli pažnju partnera.
Pojava živih bića da “proizvode” svjetlost naziva se bioluminiscencija. Kod krijesnica se svjetlosni organi nalaze u zatku – s donje strane donjeg dijela krijesnice po danu se mogu vidjeti bijela područja. Tu je hitinska ovojnica kukca svjetlopropusna, dok s unutarnje strane postoji bijeli sloj koji služi za odsjaj svjetla. Svjetlo koje nastaje je rezultat reagiranja luciferina s ATP-om i kisikom uz prisutnost enzima luciferoze. Pri tome se oslobađa 95% energije u obliku svjetlosti.
Većina krijesnica hrani se nektarom i rosom, međutim neke su i grabežljivci. Tako ženke iz roda Photuris mogu oponašati signale ženki iz roda Photinus i na taj način primamiti njihove mužjake te ih pojesti.
Krijesnice inače žive na svim kontinentina, osim na Antarktiku, i to u raslinju, šumama, livadama, vrtovima, u tlu i ispod kamenja.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here