HalloweenHalloween (Noć vještica) je noć uoči katoličkog praznika Svih svetih, 31. listopada. Halloween je zapravo skraćenica od “All Hallow’s Eve ili “Hallow Eve” (Sveta večer, Noć uoči Svih svetih).
Priča o Noći vještica datira iz vremena starih Kelta, koji su 1.studeni slavili kao početak nove godine, sama proslava je bila posvećena bogu Sunca, a sam Halloween ima uporište u keltskom prazniku Samhain. Samhain je naziv gospodara smrti i po njemu je taj datum dobio ime. Vjerovali su da noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove. Zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću susreta sa mrtvima, maskirali u čudovišta i odlazili od kuće, a na pragu ostavljali hranu i piće da zadovolje duhove da im ne ulaze u kuće.
Sa dolaskom Rimljana praznik dobiva stalan datum, a prema novom vjerovanju, Samain, crni bog lova, biva identificiran sa Plutonom, rimskim bogom podzemlja. On svake godine na Noć mrtvih preuzima vlast nad svijetom ubivši srndaća, boga Sunca, a boginju vegetacije – Persefonu odvodi u podzemlje da do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile vatre u svim ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji puta dolaze na ovaj svijet, pa su neki na pragovima svojih kuća odstavljali hranu, a drugi izdubljene repe, cikle ili krumpire sa upaljenom svijećom kako bi se griješne duše uplašile, a dobre pronašle put kući. Tek od 16. stoljeća koriste se izdubljene bundeve, i to najprije u Americi.
Noć vještica danas ima prvenstveno zabavni karakter, najviše se slavi u SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Irskoj i Portoriku, ali sve češće i u evropskim zemljama, pa tako i kod nas.
Današnji način proslave Noći vještica temelji se na američkoj tradiciji. Najvažniji dio proslave je tzv. Trick-or-treating. Imućnije porodice za vrijeme svetkovine daju prosjacima tzv. soul cakes (kolač za dušu), a ovi zauzvrat mole za njihove umrle. Davanje soul cakesa zamijenilo je antički običaj ostavljanja hrane i vina za nemirne duše. Praksu hodanja od vrata do vrata kasnije su preuzela djeca, koja obilaze kuće u susjedstvu i dobivaju slatkiše, hranu i novac, a ako ništa ne dobe mogu vas “kazniti” nekim trikom.

2 KOMENTARI

  1. Hvala na komentaru, bilo mi je interesantno nešto napisati o Halloweenu i to podijeliti s drugima, a svaki komentar je dobrodošao. Kako sam ja shvatila, Samhain je bio keltski praznik koji se danas smatra pretečom Haloweena, datumski se poklapaju, a Samhain je naziv gospodara smrti po kojem je taj datum dobio ime.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here