Ljetno računanje vremenaU noći sa subote, 26. ožujka 2011., na nedjelju, 27. ožujka, Hrvatska i ostatak Europe, osim Islanda i Rusije, vraćaju se na ljetno računanje vremena. U dva sata ujutro kazaljke sata pomiču se za jedan sat unaprijed, čime se te noći gubi jedan sat spavanja, a poslijepodne postaje za jedan sat duže.
Pomicanje sata ne događa se u svim državama na svijetu u isto vrijeme, niti ga pomiču sve države. Npr. Kanada i SAD prešle su na računanje ljetnog vremena već 13. ožujka. Ljetno računanje vremena odnosi se uglavnom na zemlje u umjerenom zemljopisnom pojasu, jer se u tropskom pojasu razdoblje dnevnog svjetla bitno ne mijenja kroz godinu. Promjene vremena obično se vrše u ranim satima nedjelje, jer je to jednostavnije nego tijekom radnog tjedna.
Zimsko/ljetno računanje vremena primjenjuje se kako bi se što više radnih aktivnosti obavljalo pod dnevnim svjetlom i tako se štedjela energija, pa dolazi i do promjene u obračunavanju potrošnje električne energije – električna će se energija obračunavati prema višoj tarifi od 8 do 22 sata, a prema nižoj od 22 do 8 sati.
Temeljem odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama, početak ljetnog računanja vremena znači i da na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, osim za motocikle i mopede.
Ideja o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.
U Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Jugoslaviji, ljetno računanje vremena prvi puta je uvedeno 1982. godine.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here