Božićna pšenica13. prosinac dan je Svete Lucije. Blagdan Sv. Lucije duboko je ukorijenjen u hrvatskim narodnim običajima – na taj dan sije se pšenica u pjate ili zdjelice kao simbol obnove života i plodnosti. Do Božića pšenica naraste i zazeleni se te ukrašava božićni stol, a tokom božićnog vremena stoji ispod bora, uz jaslice ili u kutu sobe. Radi ljepšeg izgleda, pšenica se podreže i ovije crvenom trakom ili hrvatskom trobojnicom. U nekim se krajevima posred pšenice napravi udubina u koju se stavlja čaša, a u čašu tri svijeće koje se pale na badnje veče. Tako ovaj običaj spada u skupinu pravih božićnih običaja kojemu je svrha da na sam Božić u kući bude zelenila.
Običaj je također da se od Lucije do Božića prati vrijeme, jer prema pučkoj predaji, slijedeće će godine u pojedinom mjesecu biti takvo vrijeme kakvo je na odgovarajući dan od Sv. Lucije do Božića.
Zato, ako to do sada niste učinili, posijte svoju pšenicu i vidite kakva vas godina očekuje!
Sveta LucijaSveta Lucija je zaštitnica vida, slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Živjela je u 4. stoljeću u Siracuzi na Siciliji u vrijeme vladanja cara Dioklecijana, koji je poznat po progonu kršćana. Iako se o njenom životu vrlo malo pouzdano zna, on je isprepleten brojnim legendama.
Prema jednoj legendi Lucija je potjecala iz imućne obitelji i imala je zaručnika. Jednog dana hodočastila je grob svete Agate moleći za ozdravljenje bolesne majke. Ukazala joj se Sveta Agata i predvidjela joj skoru mučeničku smrt. Po povratku u Siracusu Lucija je otkazala zaruke i odlučila sav imetak podijeliti siromasima. Time je uvrijedila zaručnika koji ju je prijavio vlastima s optužbom da je kršćanka. Lucija je zatočena i mučena, ali se svoje vjere nije odrekla. Osudili su je na smrt odrubljivanjem glave, ali je prije smrti uspjela primiti euharistij i predvidjeti skoru smrt Dioklecijana i kraj progona kršćana. Njeno predviđanje ubrzo se ostvarilo, a ljudi su je počeli štovati u 5. stoljeću. Sv. Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se smatra zaštitnicom očiju i vida. Na slikama se često oslikava s očima na tanjuru, s bodežom i s uljanicom – svjetiljkom.
Jedna druga legenda svjedoči da je jedan mladić bio očaran ljepotom Lucijinih očiju. Lucija je tada sama sebi iskopala oči, da ih pošalje nasrtljivom mladiću. Mladi poganin je bio toliko ganut Lucijinom gestom da je i sam postao kršćaninom i svjedokom vjere koju je Lucija djelom pokazala.
Po julijanskom kalendaru 13. prosinac smatrao se najkraćim danom u godini, a narodna tradicija povezala je ugaslu svjetlost slijepih očiju Sv. Lucije sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here