Svjetski dan zaštite šuma21. ožujka obilježava se Svjetski dan zaštite šuma. To je prilika da se podsjetimo na važnost šuma i njihove zaštite za čovječanstvo. Obilježavanje Svjetskog dana zaštite šuma započelo je 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća slavi kao Svjetski dan šuma. Ideju je podržala i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Šume koje su nekad prekrivale gotovo dvije trećine kopna, danas su drastično smanjene uslijed pretjerane sječe, klimatskih promjena do kojih dolazi zbog pretjeranog ispuštanja plinova sa učinkom staklenika u atmosferu, a loše gospodarenje, požari, onečišćenje zraka, tla i voda, kisele kiše, razne štetočine itd. samo su doprinjeli smanjenju površina pod šumama. Zbog svega toga šumama je danas potrebna čovjekova zaštita.
Zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere.
Šumske površine u svijetu su se, prema podacima Ujedinjenih naroda, u zadnjih 15 godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke.
Šume u Hrvatskoj
Šume i šumska zemljišta u RH, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine RH. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom.
Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod Europskih poznavaoca šuma kada posjete hrvatske šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, pa su tako te šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.
Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva.
Zato se s pravom kaže da su šume često “čuvari prirode”.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here