BagremBagrem je bjelogorična vrsta drveta koja je početkom 17. st. prenesena iz Amerike u Europu i tu se potpuno udomaćila. Agresivna je i invazijska vrsta poput korova, te često druge vrste gube rat sa bagremom u borbi za osvajanje površina.
Može narasti u visinu do 25 metara dok pritom postiže promjer u prsnoj visini oko 90 cm. Hrapave je i izbrazdane kore u zrelosti, sivo-smeđe boje. Treba napomenuti da je kora otrovna. Grane su trnovite i imaju glatku koru.
Bagrem postiže svoju zrelost negdje oko tridesete godine starosti. Korjenov je sustav tako snažan da se biljkama u stadiju grmlja učvršćuju nasipi.
Cvjetovi su bijeli, mirisni, u grozdovima dužine oko 20 centimetara i mogu se koristiti u prehrani čovjeka. Bagrem cvate u svibnju poslije listanja.
Plodovi bagrema su kožaste mahune koje su, kad dozriju, crvenosmeđe sa 4 do 10 bubrežastih sjemenki.
Bagrem je dosta česta vrsta u privatnim šumama u našoj domovini. Drvo bagrema se lako obrađuje pa se koristi za izradu mnogih predmeta (vinogradarsko kolje, bačve i sl.), a isto tako ga ljudi vrlo često koriste kao ogrjevno drvo.
Bagremici se kod nas često koriste kao najznačajnija pčelinja paša. Bagremov je med svijetlo žute boje, blagog mirisa i okusa. Prema svojim karakteristikama spada u najkvalitetnije vrste meda. Koristi se kao pomoć kod nesanice i problema sa živčanim sustavom. U nekim se krajevima osušeni list bagrema koristi za prehranu ovaca i koza zimi.

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here