Hrast kitnjak
Hrast kitnjak
Hrast kitnjak je bjelogorično drvo iz roda hrastova koje raste na brežuljkastim i brdskim područjima, dok lužnjak uglavnom dolazi na nizinskim terenima. Kitnjak doseže visinu do 40 metara, dok kod lužnjaka ona može biti i do 50 metara. Oba hrasta mogu doseći prsni promjer 1-3 metra. Isto tako mogu doživjeti čak i do 1000 godina starosti.
Plod hrasta zove se žir. Kod kitnjaka on je sjedeći ili na vrlo kratkoj dršci, dok kod lužnjaka visi na petiljci koja može biti dugačka 2-5 centimetara. Hrastovi cvatu u 4. i 5. mjesecu, a plod dozrijeva u 9. ili 10. mjesecu.
Kitnjakova kora je plitko ispucala, bjeličasto-siva i na starijim stablima je debljine oko 2 cm. Lužnjakova kora je u mladosti glatka a kasnije uzdužno jače ispucala, a poprečno ima plitke brazde. Debljine je 3 do 4 cm, a kod najstarijih primjeraka čak i do 10 cm.
Korjenov sistem je kod hrasta jako razvijen sa centralnom žilom koja može prodirati u dubinu do nekoliko metara.
Hrast lužnjak
Hrast lužnjak
Kitnjak često tvori šumske sastojine sa grabom, kestenom i bukvom, dok lužnjak često dolazi sa grabom i poljskim jasenom.
Drvo hrasta je vrlo visoke kvalitete i to lužnjakovo drvo je cjenjenije od kitnjakovog. Hrastovina je naše najkvalitetnije drvo, trajno je i dobro se obrađuje, te je široke primjene u industriji. Tijekom povijesti ljudi su vodili svinje u hrastove šume i tovili ih žirom. Isto tako su kroz povijest zbog potrebe poljoprivrede često krčene hrastove šume. Hrast je svojom veličanstvenošću nemali broj puta nadahnjivao i mnoge pjesnike. Dobro je spomenuti kako uslijed snage hrastovog korijena često može stradati građevina, ako se nalazi u blizini.
U Krapinsko-zagorskoj županiji kao spomenik prirode stoji hrast „Galženjak“ zaštićen od 1965. godine. Opseg tog hrasta u prsnoj visini je 3,83 m, a promjer 122 cm. Na spomenutom su stablu, prema narodnoj predaji, obješeni mnogi ustanici seljačke bune.
Bukva obična Pitomi kesten

3 KOMENTARI

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here