JelaČešer jeleIglice jeleGrane jeleJela je crnogorično drvo, treća najrasprostranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj. Isto tako možemo reći da je jela, poslije hrasta lužnjaka, naša najvrijednija vrsta drveća.
Ona naraste do 50 metara u visinu i pritom postiže debljinu u prsnom promjeru nerijetko veću i od 1,5 m. Krošnja joj je piramidalna ili valjkasta, u starosti pri vrhu zaravnjena, kao odsječena.
U Hrvatskoj je najrasprostranjenija u Gorskom kotaru. Zapravo je glavninom svog areala vezana za Dinaride – Veliku i Malu Kapelu, veći dio Velebita, sjeverne padine Dinare i Kamešnice te izolirano na sjevernim padinama Biokova. Uz ta područja zanimljive jelove sastojine možemo naći samostalno ili u zajednici sa bukvom na području Maceljskog gorja, Medvednice, te Psunja i Papuka.
Korjenje jele zauzima dublje položaje u profilu tla, te ima žilu srčanicu.
To je vrsta koja dobro podnosi zasjenu, snijeg i tuču. Razgranjuje se pršljenasto.
Češeri jele su uspravni (za razliku od smreke gdje oni vise). Jela u prosjeku svake treće godine daje dobar urod. Češeri se raspadaju ostavljajući samo češerno vreteno. Iglice su joj plosnate, na licu tamnozelene, a na naličju sa dvije bijele pruge, dugačke oko 30 mm.
Jelovina se kroz povijest, a i danas, u velikoj mjeri upotrebljavala i upotrebljava kao građevno drvo, rudničko drvo, celulozno drvo te za izradu stupova, namještaja, šindre za pokrov, vinogradarskog kolja i sl.

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here