MaškareRazdoblje prije Korizme, u kojem se priređuju povorke maškara i kostimirani plesovi pod maskama, poznato je pod različitim nazivima – karneval, fašnik, poklade, mesopust, zavisno od regije, mjesta i običaja.
Sam običaj priređivanja karnevala datira još iz srednjeg vijeka – to je bilo vrijeme kada se narod mogao prepustiti strastima i užicima, kršeći moralne i društvene norme, jer se znalo da poslije slijedi Korizma – vrijeme odricanja.
Pokladni utorak posljednji je dan prije Pepelnice ili Čiste srijede, koja označava početak Korizme. To je pomični blagdan koji uvijek pada 47 dana prije Uskršnje nedelje.Također je još od srednjeg vijeka u Crkvi prisutan običaj da svećenici na taj dan poste, pa otuda i naziv “mesopust” koji je naš prijevod talijanske riječi “karneval” (carnivale=zbogom mesu). Pojam posta prisutan je i u riječi “fašnik”, koja dolazi od njemačke riječi “Fastnacht” = noć posta. U Hrvatskoj često se koristi izraz “poklade”, riječ koja dolazi od starohrvatskog glagola “klasti” = prerušavati se.
Na blagdan Pepelnice svećenik posipa kršćane pepelom uz riječi: “Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti” ili “Obratite se i vjerujte Evanđelju!”. Pepeo je simbol pokore te poziva kršćane da razviju duh poniznosti i žrtve, jer Bog je velikodušan i milosrdan prema onima koji mu se obraćaju pokorna srca. Pepeo se dobije od blagoslovljenih grančica palmi korištenih na Cvjetnicu prethodne godine, blagoslivlja se svetom vodom i kadi tamjanom.
Fašnički običaji rasprostranjeni su po cijeloj Hrvatskoj, s time da svaki kraj ima svoje specifičnosti kako u običajima, tako i u pripremanju hrane. U Zagorju su to krafne i krpice sa zeljem, u Slavoniji kobasice, štrudle i pogaćice s čvarcima, smokvenjak, kolači od maruna, kroštule s bademima i Istri, fritule i kroštule u Dalmaciji …
Jedan od obaveznih pokladnih običaja je i spaljivanje tzv. “princa karnevala” – lutke od slame i krpa koja simbolizira sve zlo i sve ljudske grijehe iz prethodne godine. S njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje.
Najpoznatiji karnevali u Hrvatskoj su u Opatiji, gdje vuku korijene još iz doba zvončara (ljudi koji su se na kraju zime oblačili u krzna, na glavu stavljali kape s rogovima od divljači i oko pasa zavezali velike zvonce i okolo hodali u grupama trerajući tako Turke), karneval u Rijeci koji je jedan od najosebujnijih i najljepših karnevala u Europi na kojem sudjeluju i maske iz drugih država, pa karneval u Splitu, na otoku Lastovo , u Dubrovniku, dok je u kontinentalnoj Hrvatskoj najstariji i najpoznatiji Fašnik u Samoboru.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here